Na prvi pogled Falsled Kro izgleda tako daleko od modernog Kopenhagena. Bijelo vapno, otvorene grede, slamnati krovovi, cvijeće na prozorima, udobne fotelje i kamini… bajkovito i uspavano kao kod bake. Ne očekujete previše. Neku ušuškanu romantiku, možda… Međutim, Falsled Kro je hotel koji se može mjeriti samo s najboljima. To što “na prvu” izgleda staromodno, zapravo je gotovo umjetnički dirljivo i to ga čini posebnim i inspirativnim. Zaboravite sad na trendove iz Kopenhagena i uživajte u prizorima koji su uvijek u trendu.
Fotografije slažem po tonovima koji su nas tih dana preplavili…
Najprije zelena svježina terasa i vrtova po kojima su razbacane kuće i gospodarske zgrade Falsled Kroa. Uključujući i onu čupavu kuću koja je sva obrasla u trave! Zelena me podjseća i na pjenasti desert od rabarbare koji smo probali na terasi ispod vinove loze…
Toplina drva za tradiciju i ugodnu atmosferu restorana, salona i apartmana. U svemu je vidljiv potpis Tage Andersona, velikog danskog cvjećara i umjetnika. A umjetnost je i na tanjuru. S potpisom Per Hallundbæka.
Bijeli retro chic za doručak. Podsjeća na Capri, ili na Brijune (kako bi trebali izgledati), ali zapravo se radi o ručno oslikanim pločicama iz Španjolske s kraja 60-tih. Eklektično, pomalo ekscentrično, umjetnički profinjeno… Zbog te nonšalancije i životnosti obožavam ovakve manje obiteljske hotele. Zapravo, sviđa mi se ideja da nema ciklusa totalnog preuređenja gdje se hotelu svakih 10tak godina “isčupa duša” – sve baca i ruši – da bi se napravilo nešto potpuno novo. Sve ispočetka… Čemu to?! Naprotiv, ovdje se interijer godinama nadopunjuje, a tradicija se nastavlja.
I na kraju, crvena nota rascvalih dalija u selu podsjetila me na fasade starih zgrada i na lastavice koje hrane mlade ptiće pod strehom hotela. Sve to nekako zajedno raste i nadopunjuje se u Falsled Krou. Zato mi je ovo snažno danski: priroda, tradicija i puno truda.
Teško mi je naći zamjerku… Divno mjesto, divni ljudi!